MESTO
ZGODOVINA
Zavidovići su mlad grad, nastao krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na površini od 4 kvadratna kilometra. Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 step. C, sa padavinama od 800-1200 mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.
Grad je već odavno poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta "Krivaja" i s pravom je nazvan "grad drveta". Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja i Gosotvić.
Niko pouzdano ne zna kada se prvi čovjek nastanio na međuriječje Bosne, Krivaje i Gostovića. Ozbiljnih arheoloških iztraživanja na području Zavidovića do sada nije bilo, pa je zato i malo dokaza o postojanju drevnih civilizacija na ovim prostorima.
Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između
ilirskih plemena Desidijata južno prema Vrandukui Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi.
Ono što nam nude historijske spoznaje jeste da su dolinom Bosne prolazili
Grci i Rimljani ka plodnim nizinama
Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovaj teritorij, ali nam historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.
Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogmislke kulture na zavidovičkom području.
Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10
bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. Eduard Černi (izvor?) misli da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo). Možda je Sabit imao obitelj koju su zvali Sabitovići. Vremenom od Sabitovića nastali Zavidovići.Istočno od grada Zavidovića se nalazi Mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju
Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja. Svi ti podaci govore da je ovaj kraj od davnih vremena bio dobro naseljen i da je bio ranije od mnogo većeg značaja nego danas.
Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Na osnovu toga može se predpostaviti da je tu bilo podgrađe. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno, a to ime upućuje na srednji vijek. Kad je Marija Terezija, priča se, bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog balk-riba).
Možemo reći da većina grada radi u Krivaji. Najvjeći izvoznik namještaja u Evropu iz BiH.
U sezoni 2003./04. igrali su u Prvoj ligi FBIH iz koje su iste sezone ispali. 2010./11. ispadaju i iz Druge lige Centar, ali se u istu ligu vraćaju nakon osvajanja prvoga mjesta u ligi Ze-Do županije.
Safet Sušić - Pape, rođen 13. aprila 1955. godine u Zavidovićima. Jedan od najboljih fudbalera Evrope i svijeta u svojoj generaciji. Karijeru je započeo u Krivaji iz Zavidovića, gdje je već sa 16 godina počeo igrati u prvom timu. Sezonu 1972/73 počeo je kao igrač FK Sarajeva iz Sarajeva, prvo kao junior da bi 3.augusta 1973 debitovao u prvoj postavi seniora. Nastupaju nezaboravni dani kako za Safeta tako i za navijače tima iz Sarajeva. Naime u sljedećih desetak godina, i 350 odigranih utakmica, Safet je za tim sa Koševa postigao oko 250 golova, asistirao za najmanje još toliko i predriblao na stotine protivnika.